Umuryango Acord Rwanda ugaragaza ko umuganura ari umwanya wo gukorera ubuvugizi imbuto gakondo
Buri wa 5 wa mbere w’ukwezi kwa Kanama, Abanyarwanda bizihiza umunsi w’umuganura, abakuze bavuga ko gukomera kuri uyu muhango ari ugusigasira umurage w’u Rwanda kuko umuganura ukubiyemo indangagaciro zirimo kwishimira umusaruro, gukunda umurimo ndetse n’igihugu.
Umunsi w’Umuganura wa 2025 wizihijwe kuwa Gatanu tariki ya 01 Kanama, wizihirizwa mu Karere ka Musanze ku nsanganyamatsiko igira iti ‘Umuganura, isoko y’ubumwe n’ishingiro ryo kwigira.’
Umuganura wabaye imwe mu nzira z’ubwiru, kenshi na kenshi dufata nk’itegeko nshinga ryo mu Rwanda rwo hambere. Ni umwe mu byafatirwagaho ibitaramo Nyarwanda, kuko nawo wari ufite umwanya mu bitaramo bitanu byari bikomeye mu Rwanda rwo ha mbere.

Uyu munsi wamuritswemo ibikorwa bitandukanye bishingiye ahanini ku musaruro uboneka mu bice bitandukanye by’umwihariko muri aka karere.
Umuryango Acord Rwanda ufata Umuganura nk’urubuga rwo kugaragaza imbuto gakondo
Umwe mu bitabiriye umunsi w’umuganura ni umunyamakuru w’imwe mu ma radiyo akorera mu mugi wa Kigali. Yagaraje ko ibikorwa nk’ibi bigiye bihoraho, byafasha abakiri bato kwiga; kuko hari uduce tugira umwihariko mu buhinzi ariko mu gihe hamuritswe ibikorwa iyo myihariko yajya igaragazwa.
Ati “Iyaba ibi bintu byahoragaho. N’ubwo hano ari ukumurika ibyagezweho nk’umusaruro ariko harimo no kwiga no kwigisha cyane cyane abakiri bato, cyangwa abataragize amahirwe yo kugera ahantu hose.”

Arakomeza ati “Hari igihe usanga ahantu bafite umwihariko utandukanye n’ahandi cyangwa ugasanga imbuto zihera udashobora kuzihinga ahandi ngo zihere ukaba umwanya mwiza rero wo kunguka ubumenyi ku bantu bageze aha. Nk’ubu nari ntarabona uburo butari bwatunganywa ariko ubu ndabubonye!”
Avuga ko izi mbuto zikwiriye gusigasirwa kugira ngo ntizizabe amateka; gusa agasaba ko hakorwa ubushakashatsi buzifasha gutanga umusaruro uhagije.
Vedate Mwenende ashinzwe ikurikirana bikorwa mu muryango Acord Rwanda, avuga ko kwitabira umuganura ari amahirwe n’urubuga rwo kugaragaza ibyo bakora, ndetse no gukorere ubuvugizi imbuto gakondo.
Ati “Kuri twebwe ni ikintu gikomeye, kubera ko ni ahantu haduha urubuga rwo kugaragaza abo turi bo, tukagaragaza ibyo dukora, noneho tukabona n’umwanya wo kuba twakora ubuvugizi ku bintu bimwe na bimwe bihangayikishije kuko tuba tugize Imana tukabona inzego nkuru y’igihugu zihari.”

Arakomeza ati “Mwabonye ko abantu benshi batangaye babonye imbuto zimwe na zimwe batacyibuka, babonye inkori, babonye isogo, babonye intagarasoryo (…) ibyo byose ni ikintu gikomeye kuri twe kugira ngo tuhabe kandi dushobore gutanga ubutumwa ku bantu banyuranye.”
Uyu muyobozi avuga ko umusaruro wo kwitabira umuganura ari uko abatazi imbuto gakondo bazimenya ndetse n’abatazizi bakamenya aho bashobora kuzikura.
Ati “Nk’ikintu gikomeye mwabonye hano, izi mbuto hari ukuba abantu batazizi ariko n’abazizi ntibamenya aho bashobora kuzigurira, ikintu rero gikomeye kiba kivuye hano ni uko hari abantu baje bakabibona bagatangira no gusaba amakuru. Twabahaye uburyo bashobora kugera aho itsinda rifashwa na Acord rizicururiza.”

Aborojwe inka bashimangira ko kugira itungo ari ipfundo ry’umuganura
Hari abaturage baganujwe bahabwa ibiribwa by’ubwoko butandukanye bikomoka ku musaruro. Abandi baganujwe borozwa inka.
Abahawe inka bagaragaje ko ariryo pfundo ry’umuganura, kuko ngo hatabonetse ipfumbire nta musaruro waboneka; kandi ngo nta musaruro wabonetse n’umuganura ntiwabaho.
Bizagwira Christophe yagize ati “Iyi nka ngiye kugenda nyifate neza kuko nyitezeho byinshi. Ubusanzwe ndi umuhinzi ariko naburaga agafumbire ko kwifashisha mu buhinzi bwanjye.

Arongera ati “Numva umuganura wajyana n’ubworozi, ubworozi nabwo bukajyana no guhinga; rero biriya byose duhinga bijyanye n’ubworozi n’ubundi, uko ni ko kuganura kwa nyako kuri njye!”
Ubuyobozi bwibukije abaturage ko umuganura ari umunsi wo kwishakamo ibisubizo
Umuyobozi w’Akarere ka Musanze, Bwana Nsengimana Cladien, yavuze ko Musanze ikomeje gutera imbere mu buhinzi n’ubworozi, ahanini bitewe n’ubufatanye bw’inzego zitandukanye ndetse n’umurava w’abaturage.
Yagize ati “Akarere kacu gafite amahirwe akomeye. Tuzakomeza kuyabyaza umusaruro tunaharanira gusigasira umuco nyarwanda ushingiye ku bumwe, ubufatanye no gusangira ibyagezweho.”
Minisitiri w’Ubutegetsi bw’Igihugu, Bwana Dominique Habimana, mu butumwa bwe yongeye gushimangira ko Umuganura atari umunsi wo kwishimira gusa, ahubwo ko ari umwanya wo kwishakamo ibisubizo bigamije guteza imbere igihugu.

Yagize ati “Ni ingenzi ko Abanyarwanda bose baharanira kongera umusaruro, kubyaza umusaruro ibihari neza, ndetse no guharanira iterambere rirambye rishingiye ku kwigira no gukorera hamwe.”
Umuganura watangiye kwizihizwa mu Rwanda ku ngoma ya Gihanga Ngomijana mu kinyejana cya cyenda, hanyuma uza kongera guhabwa imbaraga na Ruganzu II Ndoli (1510-1543) ubwo yabohoraga u Rwanda nyuma y’imyaka irenga 11 ruri mu maboko y’abanyamahanga (Abanyabungo) bari barakuyeho imihango yose ikomeye n’ubwiru mu Rwanda

